DRONOVI su imali snažan utjecaj na rat u Ukrajini. Obje su ih strane koristile u velikim količinama. Međutim, potez Kine da uvede ograničenja na izvoz doveo je do zabrinutosti da bi moglo doći do problema s opskrbom. Mnogi dronovi su komercijalno proizvedeni u Kini i kupljeni u trgovinama, a nove isporuke su ključne zbog velikih gubitaka u borbama.

Međutim, postoje naznake smanjenja broja kineskih dronova i rezervnih dijelova u Ukrajini i Rusiji. Prema Royal United Services Instituteu (RUSI), think tanku sa sjedištem u Londonu, Ukrajina gubi oko 10.000 dronova mjesečno. Brojne volonterske skupine imale su ključnu ulogu u prikupljanju sredstava za pomoć ukrajinskoj vojsci u obnavljanju zaliha.

Komercijalni dronovi koriste se zajedno s vojnim letjelicama, poput turskih dronova Bayraktar koje koristi Ukrajina i iranskih Shaheda koje koristi Rusija. Najnovija ograničenja koja je uvela kineska vlada stupila su na snagu 1. rujna. Primjenjuju se na dronove većeg dometa i teže od četiri kg, kao i na opremu povezanu s dronovima poput nekih kamera i radio modula.

Kineski proizvođači takve opreme sada moraju podnijeti zahtjev za izvozne dozvole i dostaviti certifikate krajnjeg korisnika, a vlada u Pekingu – koja nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu – kaže da se kineski komercijalni dronovi ne smiju koristiti u vojne svrhe. Ukrajinski volonteri i vojnici kažu da su posljednja kineska ograničenja dosad imala minimalan utjecaj na dostupnost dronova, posebno sveprisutnih laganih Mavica koje proizvodi kineska tvrtka DJI. No, kažu da je narušena isporuka dijelova, a strahuju i da bi se situacija u budućnosti mogla pogoršati.

„Posljedice se osjećaju“

„Zasad je jedina promjena u tome da aktivnije kupujemo sve zalihe koje su preostale u europskim skladištima, ali ne znamo što ćemo raditi u budućnosti“, kaže Ljuba Šipovič, koja vodi Dignitas, jednu od najvećih ukrajinskih volonterskih skupina koja opskrbljuje vojsku bespilotnim letjelicama.

Posebno je zabrinuta zbog dostupnosti dijelova kao što su termovizijske kamere: „Budući da su dani sve kraći, a noći duže, to definitivno ima utjecaja na opskrbu naše vojske i općenito na to kako se vodi rat jer nemamo toliko dronova s termovizijom. Naše su jedinice noću slijepe. Ovo utječe i na gotove dronove s termovizijskim kamerama i na rezervne dijelove.“

Dostupnost dijelova posebno je važna za one koji sami sastavljaju svoje dronove ili poboljšavaju kupljene modele. „Posljedice se osjećaju. Licence koje zahtijeva Kina ograničavaju pristup Ukrajine dijelovima za bespilotne letjelice. Ali mi tražimo alternative kako bismo osigurali da naši dronovi rade kao prije“, kaže operater pukovnije Kastus Kalinouski koji koristi pozivni znak Oddr.

Ovo je tek posljednja prepreka s kojom se suočavaju volonteri koji nabavljaju dronove i za rusku i za ukrajinsku vojsku. Najveći svjetski proizvođač komercijalnih bespilotnih letjelica DJI zaustavio je izravnu prodaju u obje zemlje dva mjeseca nakon početka invazije u veljači 2022. Također je zabranio svojim distributerima diljem svijeta da prodaju DJI proizvode kupcima u Rusiji ili Ukrajini.

Prema Šipovič, broj kineskih dronova koji su dostupni distributerima u Europi naglo je pao između kolovoza i rujna 2022. godine: „Malo je vjerojatno da se to dogodilo slučajno. Ukrajinci uvoze dronove iz europskih zemalja.“ Na pitanje BBC-ja, DJI nije mogao potvrditi niti zanijekati bilo kakve promjene u broju dronova dostupnih distributerima u Europi. Niti jedna od 10 tvrtki koje prodaju DJI proizvode u Ujedinjenom Kraljevstvu nije bila dostupna za komentar o ovom pitanju.

Nije samo Ukrajina pogođena

Istraga The New York Timesa pokazala je da su kineske tvrtke posljednjih mjeseci smanjile prodaju dronova i komponenti Ukrajincima. Ali nije samo Ukrajina pogođena. Osvrćući se na ograničenja koja su stupila na snagu 1. rujna, ruski list Kommersant je napisao: „Ograničenja koja su kineske vlasti nametnule na izvoz bespilotnih letjelica ozbiljno su zakomplicirala njihovu isporuku Rusiji i dovela do nestašice nekih dijelova, kao što su termovizijske kamere.“

U nedostatku izravne opskrbe, kupci iz Rusije često kupuju kineske dronove u zemljama poput Kazahstana, a ova srednjoazijska država dodatno im je zakomplicirala situaciju pooštravanjem vlastitih propisa o uvozu dronova.

Kako bi umanjili utjecaj kineskih ograničenja, ukrajinski volonteri zaokupljeni su traženjem alternativa u drugim zemljama – kako na Zapadu, tako i u samoj Ukrajini. Anatolij Polkovnikov, koji pomaže u nabavi dronova, kaže da se ukrajinski start-up sprema pokrenuti proizvodnju motora za dronove.

Optimističan je glede budućnosti: „Mislim da ova kineska ograničenja neće imati nikakvog utjecaja na opću situaciju. Imam osjećaj da će dugoročno potaknuti proizvodnju u Ukrajini“. Rat u Ukrajini je prvi oružani sukob u kojem su dronovi korišteni toliko intenzivno i u tako velikom broju, a obje su zaraćene strane odlučne da tako i ostane.