krčedinska ada, goveda, podolska goveda 

Reuters/Marko Djurica

Dok se nastavlja spasavanje životinja sa Krčedinske ade, rečnog ostrva na Dunavu u sremskoj opštini Inđija, još nije poznato zašto su one tamo danima bile zarobljene bez hrane i pomoći.

Usled nepovoljnih vremenskih uslova i visokog vodostaja, na dunavskom ostrvu, na oko 60 kilometara uzvodno od Beograda, ostalo je zarobljeno više desetina životinja, među kojima su najbrojnija podolska goveda, ali i divlji konji.

Nije još tačno poznato koliko je grla zarobljeno na Krčedinskoj adi, ali je procena da ih je između 150 i 200.

Od utorka, 9. januara na bezbedno je prebačeno nekoliko desetina izgladnele i promrzle stoke.

„Ne stajemo dok ne spasemo i poslednje grlo“, rekao je Mirko Marinović iz „Vojvodinašuma“ za RTS.

Primetio je i da su ranije mogli da reaguju, jer Dunav nije nadošao preko noći.

Većina krava i goveda koji su prebačeni sa Krčedinske ade, sada je u štali vlasnika Milenka Plavšića iz Kovilja koji je za televiziju N1 rekao da je u sredu uveče tri sata stajao kako bi napojio i nahranio grla.

Pretpostavlja da će mu još grla uginuti u narednim danima jer su u vrlo lošem stanju.


Pogledajte snimke sa Krčedinske ade:

Krčedinska ada: Evakuacija konja i krava sa ledenog Dunava
The British Broadcasting Corporation

Posle više od tri nedelje, prebacivanje grla počelo je u utorak skelom Javnog preduzeća „Vojvodinašume“.

Jedna tura prebacivanja traje oko 40 minuta, a na skelu može da stane 30 do 40 grla, kaže Mirko Marinović iz „Vojvodinašuma“.

Na višim delovima Krčedinske ade bilo je zarobljeno oko 200 životinja, pre svega goveda i konja.

Njima su u ponedeljak, 8. januara policija i vojska dopremali hranu.

Šta kažu vlasnici stoke?

Milenko Plavšić 

Fonet/Marko Dragoslavić
Milenko Plavšić jedan je od stočara čija su goveda ostala zarobljena na ovom dunavskom ostrvu

Milenko Plavšić, stočar iz Kovilja, danima je apelovao da se spasu njegove životinje.

Kada je akcija spasavanja počela, on je za RTS rekao da su njegove životinje promrzle i gladne i da mu se čini da fali jedan broj teladi.

Tada nije bio spreman da govori kako su njegove životinje ostale zarobljene, rekavši da je sada najvažnije da ih prebaci do štale i nahrani.

Dva dana posle početka akcije spasavanja, Plavšić kaže za N1 da su „krivi ljudi“ koji navodno nisu dozvolili njegovom sinovcu da još sredinom decembra ode po stoku koja je bila na ispađi na Krčedinskoj adi.

Krajem prošle godine, u Srbiji je bilo izuzetno toplo vreme i Dunav još nije počeo da raste.

stoka, krčedinska ada, spasavanje žiotinja 

Fonet/Marko Dragoslavić

Kao jednog od krivaca što mu je stoka ostala zarobljena, Plavšić je u izjavi za N1 posebno pomenuo političara Marijana Rističevića, poslanika u dosadašnjem sazivu Skupštine Srbije, inače poljoprivrednika.

Rističević je već ranije za list Danas kategorički odbacio bilo kakve optužbe i najavio tužbu protiv stočara iz Kovilja.

Željko Kapižić, drugi stočar iz Kovilja, rekao je za N1 da su se oni sami ranije organizovali i da su njihovom skelom prebacivali stoku u sličnim situacijama.

„Uvek smo tako spasavali, imali smo našu skelu dok nam nisu oduzeli… Ovako nikad nije bilo, ovo je sad strašno“, rekao je Kapižić.

stoka, krčedinska ada, spasavanje žiotinja 

Fonet/Marko Dragoslavić
Prebacivanje životinja skelom

Evakuacija ipak ne teče glatko.

Ponton koji je donela vojska nije bio bezbedan jer nema ogradu, potom se pokvarila elipsa plovila, da bi potom skelom počelo prebacivanje životinja na sigurno.

Problem je i kako evakuisati divlje konje koji nisu baš naviknuti na ljude, osim kad im donose hranu.

Konji 

Fonet/Marko Dragoslavić

Prema proceni stručnjaka, ovo će biti najveći zadatak spasilačke misije.

„Konji su divlje životinje i većina je ovde rođena.

„Nisam siguran kako će to uspeti da se uradi, to će vlasnici tih životinja morati da vide – da li da ih zatvore prvo u neki obor, pa tek onda da pokušaju da ih uteraju u skelu, biće veliki problem“, rekao je Stevan Živojinov, republički veterinarski inspektor, za RTS.

Krave ukrcane na skelu 

Fonet/Marko Dragoslavić

Prema rečima vlasnika, stočara Milenka Plavšića, ima i uginulih životinja.

Mnoge životinje su gladne i promrzle, a ima i teladi.

Plavšić se zahvalio svima koji su došli da pomognu.

„Mnogi ljudi su došli. Ne znam odakle su, ali zvali su da mi pomognu“, rekao je Plavšić.

Podolska goveda 

Fonet/Marko Dragoslavić
Među životinjama koje se evakuišu sa Krčedinske ade su i brojna podolska goveda, koja pripadaju krupnoj autohtonoj rasi goveda u Srbiji
Konji na Krčedinskoj adi 

Fonet/Marko Dragoslavić
Krčedinska ada je poznata i po divljim konjima
stoka, krčedinska ada, spasavanje žiotinja 

Fonet/Marko Dragoslavić
Meštani 

Fonet/Marko Dragoslavić

Pored pripadnika Vojske Srbije, Javnog preduzeća Vojvodinašume i Sektora za vanredne situacije, u akciji spasavanja životinja učestvovali su i meštani, kao i udruženje građana Eko straža.

Pogledajte snimak Eko straže:

 

Vojska 

Fonet/Marko Dragoslavić
Pripadnici Vojske Srbije učestvovali su u akciji

Pripadnici Sektora za vanredne situacije su u ponedeljak, 8. januara odneli hranu zarobljenim životinjama na Krčedinskoj adi, pre nego što je organizovana akcija njihovog spasavanja.

Spasioci donose hranu za životinje u ponedeljak 

MUP Srbije
Dopremanje hrane za životinje počelo je u ponedeljak
Spasioci hrane životinje 

MUP Srbije
Meštani donose hranu za životinje 

Fonet/Marko Dragoslavić
Traktor u vodi 

Fonet/Marko Dragoslavić
Meštani i vlasnici stoke koja boravi na Krčedinskoj adi uključili su se u akciju spasavanja
Goveda 

Fonet/Marko Dragoslavić
Oko 100 podolskih goveda nalazi se na Krčedinskoj adi

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.